O Župi Presvetog Trojstva Krašić
Prvi spomen Krašića seže u daleko srednjovjekovlje, u godinu 1421., kada je Čazmanski kaptol izdao prijepis isprave iz godine 1249. kojom je ban Stjepan ustanovljivao posjede u Županiji podgorskoj. Na grbu mjesta upisana je baš ta godina – 1249. Župa graniči sa župama Petrovina, Pribić, Gornje Prekrižje, Vrhovac, Ozalj i Draganić.
Za krašićke je hodočasnike »centar« posjeta upravo župna crkva Presvetoga Trojstva, gdje se još od vremena kardinala Franje Kuharića nalaze Stepinčeve relikvije. Nakon što je Stepinčevo počivalište – zagrebačka katedrala – ranjeno u razornim potresima 2020., za mnoge je vjernike Krašić postao mjestom gdje se dolaze pomoliti Blaženiku i zapaliti svijeću pred njegovim oltarom. U župi djeluju sestre Služavke Maloga Isusa (još od 1938.), a u rodnu ih je župu kao zagrebački nadbiskup pozvao upravo blaženi Alojzije Stepinac.
***
Župna crkva Presvetog Trojstva u Krašiću prvi se put spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije godine 1334. Možda je manje poznato da je u njezinoj neposrednoj blizini prije bila još jedna crkva, sv. Marije, za koju se smatralo da je nekoć bila župna crkva. Stari dio crkve u Krašiću izgrađen je krajem 14. stoljeća, zvonik sredinom 18. stoljeća, a novi dio crkve građen je od 1911. do 1913. kada je crkva i posvećena – na blagdan sv. Mateja apostola, 21. rujna 1913.
Stari dio crkve gotičkog je stila s baroknim oltarom, dok je nova crkva načinjena u starohrvatskom stilu s velikom kupolom, tako da je morao biti nadograđen zvonik iz sredine 18. st. – naime, kupola je bila visoka kao i zvonik crkve. Crkva dominira u središtu mjesta, a sa strane trga postavljen je i spomenik blaženom Alojziju Stepincu, sinu ove župe, nadbiskupu zagrebačkom i kardinalu Svete Rimske Crkve. Godine 2019. postavljena je i bista župniku Josipu Vranekoviću, supatniku bl. Alojzija, koja se nalazi s desne strane crkve, odnosno točno između Spomen-doma bl. Alojzija Stepinca i župne crkve. Postavljena je i bista sv. pape Ivana Pavla II. ispred župne crkve 18. svibnja 2022., te bista majke bl. Alojzija Stepinca – Barbare Stepinac r. Penić (14. svibnja 2023., na Majčin dan).
Krajolik župe također je ovdje vrlo raznolik i zanimljiv. Najveći nizinski prostor nalazi se uz rječicu Kupčinu, u kojoj se Blaženik volio kupati, o čemu je posvjedočio i župnik Josip Vraneković, koji je župu Krašić vodio u teškom razdoblju komunističke vladavine kada je ovdje svoje sužanjstvo izdržavao Stepinac. U mnogobrojnim zapisima u svojem Dnevniku Vraneković piše o tome kako su duge šetnje i kupanje u Kupčini bl. Alojziju bili melem za tijelo i dušu, te kako se na taj način najbolje odmarao. To podneblje inače poznato i kao Dolina kardinala jer iz okolnih mjesta potječu kardinal Franjo Kuharić te biskupi u miru Juraj Jezerinac i Josip Mrzljak.
U župi je, možemo reći, i proštenište bl. Alojzija Stepinca. Posebno je svečano o Stepinčevu 10. veljače i o njegovu rođendanu 8. svibnja. Tada u župu dolazi najviše hodočasnika, ali vjernici hodočaste i u drugim prigodama kada sami organiziraju hodočašće u Krašić, jer žele upoznati i častiti Blaženika.
Izvori:
Vučak, Ivan: Snaga vjere u Stepinčevu Krašiću; dostupno na: https://www.nedjelja.ba/hr/iz-zivota/reportaza/snaga-vjere-u-stepincevu-krasicu/7161 (10. 6. 2024.)
Srša, Ivan: O Krašiću i njegovoj župnoj crkvi, u: Kaj 28 (1995), 3; str. 69-94.
Erceg, Marino: »Radimo na izgradnji budućega svetišta Alojzija Stepinca«; dostupno na: https://www.glas-koncila.hr/iz-stepinceve-rodne-zupe-radimo-na-izgradnji-buducega-svetista-alojzija-stepinca/ (10. 6. 2024.)