Časne sestre u župi Krašić

Družba sestara Služavki Malog Isusa

Služavke Maloga Isusa u Krašiću djeluju još od 1938., a u svoju ih je rodnu župu kao zagrebački nadbiskup pozvao upravo Stepinac. Redovnice su uza nj bile od početka njegova sužanjstva u Krašiću, koje je počelo u prosincu 1951. i trajalo sve do njegove smrti u veljači 1960. godine. Uz pomoć oko redovitih poslova na župi (kateheze i pjevanje na misama), glavnina njihova danas se odnosi na blaženikovu spomen-kuću i doček hodočasnika.

Družbu sestara Služavki Malog Isusa utemeljio je vrhbosanski nadbiskup Josip Stadler 24. listopada 1890. u Sarajevu. Svrha Družbe je voditi skrb o nezbrinutoj djeci, starim, bolesnim i napuštenim ljudima. Prva pravila odobrio je sv. Pio X. 1906. godine na kušnju, a 1912. ta je pravila konačno odobrio. Od 1. srpnja 1949. sjedište Družbe je u Zagrebu. 

Za župnikovanja vlč. Vranekovića u Krašiću se promijenilo više časnih sestara. Od početka do Kardinalove smrti izmijenilo se šest sestara: s. Marija Honorata Matica,  predstojnica; s. Marija Benigna Obrč, s. Marija Salezija Golubić, koja se bavila ručnim radom, uređenjem crkvenog rublja i slikanjem; s. Marija Nikolina Vozel bila je kuharica i vrtlarica; s. Marija Akvilina Paviša bila je katehistica i sviračica, te s. Marija Bonaventura Bašić.

Živeći u skladu svojih pravila i prateći ritam dnevnog života, svoj su rad uskladile s potrebama života u župnoj kući i župi. Prenosile su Kardinalovu poštu, zamjenjivale župnika u katehizaciji, koordinirale rad s težacima i težakinjama, uređivale i kitile crkvu, okupljale djecu i mladež, provodile župnikove smjernice radi što bolje pastorizacije i katehizacije u župi, brinule se oko gospodarstva, primale i otpremale liječnike, goste i strepile pred neprekidnom prisutnošću stražara. Radi vjernosti Kardinalu i župniku bile su pozivane na Udbu i kažnjavane.

Skladno su usklađivale rad i dnevnu molitvu. Više puta im je Kardinal ili župnik preporučio da mole na nakanu da pisma poslana po ljudima sretno dođu do naslovnika, za zdravlje Kardinala ili župnika, za obraćenje grešnika i posvećenje svojih duša. Župnik Vraneković je zabilježio da su sestre kao zajednica običavale obavljati trodnevnice i devetnice u čast Majke Božje, za zagovor pojedinih svetaca, zatim pobožnosti u čast Gospe Žalosne i pobožnost križnoga puta.

Nakon Kardinalove smrti sestre Honorata, Nikolina i Bonaventura u svojoj redovničkoj zajednici preuzele su nove dužnosti, a zamijenile su ih sestre: s. Marija Melita Zetić i s. Marija Sebastijana Djaković. Sestra Melita priskočila bi u pomoć bolesnom župniku Vranekoviću uvijek kad je to bilo potrebno.

Kada je umrla sestra Honorata, kardinal Kuharić zahvalno piše provincijalki, s. M. Akvilini Paviša: „…Želio bih, radi povijesti Družbe, da taj izraz sućuti bude i izraz zahvalnosti zagrebačkog nadbiskupa za sve godine koje je s. Honorata provela u Krašiću dok je tamo boravio kardinal Stepinac. Bilo je to desetljeće života nesebičnog, ustrajnog i strpljivog služenja. (…) Možda ni same sestre nisu bile dovoljno svjesne toga što je njihovo služenje značilo za samog Nadbiskupa. Bila je za njega velika utjeha zajednica sestara pod vodstvom s. Honorate u njihovoj slozi, jedinstvu i ljubavi. Radovao se dobrom duhu, duhu molitve i poniznog služenja sestara. To mu je bila podrška i ljudsko ohrabrenje. Župni stan ispunjavala je radost zbog jednodušnosti njegovih stanovnika koji su okruživali Kardinala. Nezaboravne uspomene župnik Josip Vraneković i s. Honorata Matica zajedno sa sestrama uložili su u tu jednodušnost sve svoje poštovanje i svu ljubav prema Božjem čovjeku…“

Na blagdan Kraljice sv. Krunice 7. listopada 2018. sestre SMI proslavile su 80 godina svoga djelovanja u Krašiću, a 85. godišnjicu sestre su proslavile 22. listopada 2023. također u Krašiću. Mons. Mrzljak pritom je rekao: „Moramo razmišljati da su one poslane, da ih je netko pozvao ponajprije u njihovu redovničku zajednicu. One su se odazvale i onda su pošle tamo kamo su bile pozvane. To je bit misijskoga odaziva i misijskoga poslanja. O slavlju ove obljetnice trebamo se prisjetiti svega što su sestre u ovoj župi činile kroz sve ovo vrijeme. Na poseban način izdvajamo one trenutke kada je među njima boravio bl. Alojzije Stepinac.“

U župi su godinama vjerno služile s. Katarina Penić-Sirak i danas pokojna s. Simeona Capan. Danas (2024.) u krašićkoj župi služe s. Valerija Sakač, s. Gabrijela Kolar i s. Bernardica Galović.

Više u: Juraj BATELJA: »U Gospodina polažem sve svoje nade!« (Ps 72,27)

Prinosi za životopis svećenika Josipa Vranekovića (rukopis, inačica od 26. 1. 2021.); Godišnjak župa Krašić, Oštrc i Gornje Prekrižje za godinu 2023.; internetski izvori:

https://www.glas-koncila.hr/iz-stepinceve-rodne-zupe-radimo-na-izgradnji-buducega-svetista-alojzija-stepinca/ (14. 6. 2024.); https://ssmi.hr/pmi/clanak/80-godina-djelovanja-sestra-sluzavki-malog-isusa-u-krasicu (14. 6. 2024.)